Najvažnije što treba zapamtiti:
- Due diligence je strukturisana prethodna provera (audit) koja omogućava identifikovanje skrivenih rizika (poreskih obaveza, sudskih sporova, zavisnosti od kupaca, osporavane intelektualne svojine) pre ulaska u akviziciju, prikupljanje sredstava (levée de fonds) ili strateško partnerstvo.
- Postoji nekoliko komplementarnih vrsta due diligence-a: finansijski, pravni, poreski, komercijalni, tehnološki, ESG, antikorupcijski, kao i due diligence integriteta i reputacije. Obim koji treba pokriti zavisi od prirode i složenosti same operacije.
- Veštačka inteligencija transformiše ovu praksu omogućavajući smanjenje vremena posvećenog analizi dokumenata i do 70%, ali ona ne zamenjuje ljudsku procenu kada su u pitanju osetljive tačke.
- Loše procenjen ili odsutan due diligence uvek košta više od rigoroznog planiranja unapred: skrivene obaveze (pasiva) otkrivene prekasno u M&A operaciji nose daleko veću težinu od troška same prethodne provere.
- 71 % des employés utilisent des outils d'IA non approuvés par leur employeur : le Shadow AI est le premier chantier à adresser avant toute démarche de conformité.
- La conformité IA Act devient un critère contractuel en B2B. Une entreprise incapable de démontrer sa maîtrise du sujet risque d'être écartée d'appels d'offres.
Due diligence predstavlja skup provera i analiza koje se sprovode pre strateške operacije (akvizicija, prikupljanje sredstava, partnerstvo) kako bi se identifikovali rizici, potvrdile dostavljene informacije i osigurala odluka. Radi se o strukturisanom, dokumentovanom postupku koji je orijentisan ka donošenju odluka.
Digital Omnibus IA : qu'est-ce qui a vraiment changé ?
Izraz potiče iz američkog engleskog pravnog jezikaa proširio se nakon donošenja Zakona o hartijama od vrednosti (Securities Act) iz 1933. godine. Na francuskom se koriste izrazi „diligence raisonnable“ (dužna pažnja), „audit préalable“ (prethodna provera), „audit d’acquisition“ (revizija akvizicije) ili „vérifications nécessaires“ (neophodne provere). U poslovnoj praksi, termin se ustalio od 1900-ih godina jer bolje opisuje metodologiju nego jednostavnu, jednokratnu proveru.
Poreklo i prevod termina
Due diligence je dobrovoljan postupak pokrenut na inicijativu kompanije ili investitora. Sa druge strane, „devoir de vigilance“ (dužnost pažnje) je zakonska obaveza proistekla iz francuskog zakona od 27. marta 2017. godine, koja se nameće velikim kompanijama sa više od 5.000 zaposlenih u Francuskoj. Ova dva koncepta se prepliću, ali se ne sastoje od istih elemenata. Glavne povezane zakonske obaveze:
- Zakon Sapin II: sprečavanje korupcije i kontrola trećih lica.
- GDPR: zaštita podataka i upravljanje obradom podataka.
- Dužnost pažnje (Devoir de vigilance): identifikovanje povreda osnovnih prava.
- CSRD: izveštavanje o održivosti i pouzdanost ESG informacija.
- AI Act: klasifikacija rizika i usklađenost sistema veštačke inteligencije.
Identifikovanje skrivenih rizika pre donošenja odluke
Zvanični dokumenti pružaju korisnu, ali nepotpunu sliku. Duboki proces due diligence-a otkriva poreske obaveze, radne sporove, vanbilansne dugove, zavisnost od jednog kupca, osporavanu intelektualnu svojinu ili sistem veštačke inteligencije koji je van regulatornog okvira. Najskuplji rizici se uočavaju tek kroz unakrsnu analizu dokumenata i intervjue, a retko iz spontanih izjava.
- Veličina i složenost ciljne kompanije.
Osiguravanje procene vrednosti i pregovaranje na osnovu tačnih informacija
Finansijski due diligence omogućava prilagođavanje cene ukoliko se identifikuju rizici. On takođe služi za strukturisanje klauzula o garanciji aktive i pasive (garantie d’actif et de passif), koje štite kupca u slučaju naknadnog otkrivanja problema koji je nastao pre transakcije. On pretvara intuiciju u čvrstu osnovu za pregovore.
Le piège du report : ce qui reste applicable dès 2026
Sa AI Act-om, CSRD-om i dužnošću pažnje (devoir de vigilance), due diligence postaje refleks dobrog upravljanja, a ne samo alat za M&A. Da bi se ovaj postupak strukturisao i izbegle slepe mrlje, oslanjanje na konsultantsku kuću za usklađenost omogućava povezivanje regulatornih zahteva i njihove primene.
L'AI Literacy (article 4) : sanctionnable dès le 2 août 2026
L’article 4 impose depuis le 2 février 2025 une obligation claire. Fournisseurs et déployeurs doivent assurer un niveau suffisant de culture de l’IA (AI literacy) parmi leurs équipes. Le Digital Omnibus AI assouplit la formulation : il s’agit désormais de soutenir le développement de cette culture, plutôt que d’en garantir un niveau précis. L’obligation reste néanmoins réelle et opposable.
Les pratiques d'IA interdites : en vigueur depuis février 2025
Finansijski due diligence: najstariji i najčešće primenjivani oblik. Analizira račune, bilanse, prognoze, tokove gotovine, obrtna sredstva i EBITDA kako bi se proverilo da li je prikazana profitabilnost održiva.
Pravni due diligence: : pokriva ugovore, statute, tekuće sporove, licence i regulatornu usklađenost. Posebno se oslanja na član 1112-1 Francuskog građanskog zakonika koji se odnosi na predugovornu obavezu informisanja, što je od presudnog značaja u visoko ugovorenim operacijama.
Poreski i radno-pravni due diligence : provera poreskih prijava, kontrola URSSAF-a, sporova pred sudovima za radne sporove i usklađenosti obračuna zarada. Kompanija može prikazivati dobre rezultate, a da istovremeno nosi značajan skriveni radno-pravni rizik.
Komercijalni i strateški due diligence : proučava tržište, portfolio kupaca, konkurenciju i poslovni model. Centralno pitanje: da li je najavljeni rast kredibilan? Neophodan je kada se procena vrednosti više zasniva na komercijalnom obećanju nego na materijalnoj imovini
Tehnološki i sajber-bezbednosni due diligence : odnosi se na IT infrastrukturu, izvorni kod, bezbednost podataka i rizike od tehnološke zavisnosti. U tehnološkim kompanijama ovaj proces postaje podjednako strateški važan kao i finansijska revizija.
ESG due diligence : u stalnom porastu pod uticajem CSRD i CS3D direktiva, strukturisan je oko tri stuba: zaštita životne sredine, društvena odgovornost i upravljanje. Nezaobilazan je prilikom prikupljanja sredstava, strateških partnerstava i javnih ugovora.
Antikorupcijski due diligence (Zakon Sapin II) : za organizacije sa više od 500 zaposlenih i 100 miliona evra prometa. Zasnovan je na pet stubova: procena trećih lica, kodeks ponašanja, obuka, sistem uzbunjivanja i računovodstvene kontrole.
Due diligence integriteta (Integrity Due Diligence) : duboka provera integriteta treće strane: rukovodilaca, akcionara, stvarnih vlasnika (bénéficiaires effectifs), političkih veza, sudske prošlosti i rizika od korupcije ili prevare. Omogućava potpuno svesno donošenje odluke o tome da li stupiti u poslovni odnos sa klijentom, dobavljačem, partnerom ili metom M&A operacije. Pruža vam elemente za opravdanje vaših odluka pred regulatorima, bankama i investitorima.
Reputacioni due diligence (Reputational Due Diligence): : analiza reputacije treće strane kroz medijsku pokrivenost, sankcije, ESG kontroverze i percepciju zainteresovanih strana (parties prenantes). Cilj: otkrivanje rizika koji bi mogli da utiču na imidž i kredibilitet vaše sopstvene organizacije. Ovo je takođe i komercijalni argument: dokazujete svojim klijentima i partnerima da smanjujete njihov rizik od povezivanja sa skandalom ili problematičnim akterom.
Les obligations GPAI : actives depuis août 2025
Les obligations applicables aux modèles d’IA à usage général (GPAI, ou general-purpose AI) s’appliquent depuis le 2 août 2025. Cette date coïncide avec l’entrée en fonction du Bureau européen de l’IA (AI Office). Le Digital Omnibus AI clarifie le périmètre de compétence de ce bureau et renforce ses pouvoirs d’enquête et d’inspection sur site.
Les obligations de transparence (article 50)
L’article 50 impose d’informer les utilisateurs lorsqu’ils interagissent avec une IA et de marquer les contenus générés artificiellement. Ces obligations de transparence s’appliquent dès le 2 août 2026, indépendamment du report. Seul un délai de grâce de quatre mois, jusqu’au 2 décembre 2026, est prévu pour le marquage des systèmes déjà sur le marché.
4 risques concrets à attendre décembre 2027 pour se mettre en conformité IA Act
Considérer le Digital Omnibus AI comme une autorisation d’attendre expose à plusieurs dangers tangibles. Voici les quatre principaux.
Un risque juridique aggravé en cas de contrôle
AI ubrzava analizu dokumenata velikih razmera: automatsko čitanje hiljada stranica, detekcija rizičnih klauzula, ocenjivanje dobavljača, provera lista sankcija i automatizovani KYC (upoznaj svog klijenta). Evo konkretnih prednosti:
- Ušteda vremena koja može dostići i do 70% u fazi analize dokumenata.
- Smanjenje ukupnih troškova na ponavljajućim i rutinskim predmetima.
- Preciznije uočavanje anomalija i kontradiktornosti.
- Bolja sledljivost kontrola i izvučenih podataka.
Un risque opérationnel : 18 mois, c'est court pour un audit complet
Pre kupovine kompanije koja koristi ili razvija veštačku inteligenciju, potrebno je izvršiti reviziju njenih sistema. Tačke koje treba proveriti:
- Kartografisanje (popis) sistema veštačke inteligencije koji se koriste ili razvijaju.
- Nivo rizika u pogledu AI Act-a: neprihvatljiv, visok, ograničen ili minimalan.
- Tehnička dokumentacija i uspostavljen ljudski nadzor.
- Kvalitet i poreklo podataka za obuku.
- Rizici od algoritamske pristrasnosti i diskriminacije.
- Intelektualna svojina nad korišćenim modelima.
- Zavisnost od trećih dobavljača AI rešenja.
Un risque commercial : la pression contractuelle de vos clients B2B
AI nema moć rasuđivanja. Može proizvesti greške u netipičnim slučajevima ili pogrešno protumačiti slabo strukturisan dokument. Najbolja praksa: kombinovanje masovne obrade podataka pomoću veštačke inteligencije i ljudske validacije na osetljivim tačkama. Ovaj pristup je u potpunosti usklađen sa zahtevima ljudskog nadzora koje propisuje AI Act.
Que faire dès maintenant ? Le plan d'action en 5 étapes
La conformité IA Act devient un argument contractuel. De plus en plus de donneurs d’ordre exigent de leurs prestataires des garanties écrites sur l’usage et la gouvernance de l’IA. Une entreprise incapable de démontrer sa maîtrise du sujet risque d’être écartée d’appels d’offres ou de voir ses contrats renégociés.
Un risque concurrentiel : vos concurrents avancent déjà
Cena počinje od oko 10.000 € za mala i srednja preduzeća (PME) sa ograničenim obimom provere, a može dostići i nekoliko stotina hiljada evra za složene i međunarodne operacije. Trajanje procesa obično iznosi između 4 i 12 nedelja. Evo faktora od kojih zavisi promena cene:
Cartographier vos systèmes d'IA et identifier votre Shadow AI
- Étape 1
La première étape consiste à savoir où l’IA est réellement utilisée dans votre organisation. Au-delà des outils officiels, il faut traquer le « Shadow AI » : l’usage non encadré d’outils d’IA par les collaborateurs. Le phénomène est massif.
Selon une étude Microsoft de 2025, 71 % des employés utilisent des outils d’IA non approuvés par leur employeur. Chaque interaction non maîtrisée expose des données sensibles à des serveurs externes, échappant à toute traçabilité.
Déterminer votre statut : déployeur, fournisseur ou les deux
- Étape 2
L’IA Act distingue plusieurs rôles :
- Le fournisseur conçoit et met sur le marché le système : il porte la conformité technique, la documentation et le marquage CE.
- Le déployeur utilise un système sous sa propre autorité : il doit respecter les instructions, assurer un contrôle humain et conserver les logs.
Une même entreprise peut cumuler les deux statuts. Identifier précisément votre rôle conditionne toutes vos obligations.
Former vos équipes à l'AI literacy
- Étape 3
L’article 4 impose une culture de l’IA au sein des équipes. La formation est aussi le meilleur antidote au Shadow AI : un collaborateur formé comprend les risques et adopte spontanément les bons réflexes. Des sessions courtes et régulières, adaptées aux métiers, valent mieux qu’un module théorique unique. L’objectif n’est pas d’interdire l’IA, mais d’en canaliser l’usage dans un cadre sécurisé.
Structurer votre gouvernance IA (charte, comité, registre)
- Étape 4
Une gouvernance IA solide repose sur trois piliers :
- Une charte d’utilisation, accessible à tous, qui pose les règles
- Un comité pluridisciplinaire réunissant les directions juridique, technique, sécurité et métier
- Un registre des systèmes d’IA, qui assure la traçabilité indispensable en cas de contrôle.
Cette structuration est le socle sur lequel reposera toute votre démarche de conformité.
Anticiper les exigences haut risque avant décembre 2027
- Étape 5
Même si l’échéance haut risque est repoussée, les exigences sont connues. Gestion des risques, qualité des données, documentation technique, contrôle humain, robustesse : autant de chantiers à initier dès maintenant pour les systèmes susceptibles d’être classés à haut risque. Engager ce travail en avance avec l’aide d’un cabinet de conformité IA Act lisse l’effort et évite la précipitation de dernière minute.
Anticiper plutôt qu'attendre : le bon calcul stratégique
Le Digital Omnibus AI offre une fenêtre, pas une dispense. Les entreprises qui utilisent ce délai pour structurer leur conformité prennent une longueur d’avance. Celles qui le lisent comme une autorisation d’attendre accumuleront un retard juridique, opérationnel et commercial. Le Digital Omnibus AI doit servir de point de départ, pas de prétexte au report. C’est précisément là que l’expertise Eterra prend tout son sens.
En effet, pour être en conformité IA Act sans mobiliser des ressources internes démesurées, un accompagnement structuré reste le meilleur levier. Des outils dédiés comme Themio facilitent par ailleurs le suivi opérationnel de votre démarche.
En résumé
Le Digital Omnibus IA offre une fenêtre, pas une dispense. Le report des obligations „haut risque“ à décembre 2027 est réel, mais conditionnel à la publication définitive du texte au Journal officiel de l’UE, attendue avant le 2 août 2026. En attendant, les interdictions de pratiques à risque inacceptable, les obligations GPAI et les exigences de transparence restent pleinement opposables avec des sanctions actives.
Attendre décembre 2027 pour engager sa mise en conformité, c’est choisir de démarrer sous pression, avec un retard juridique, opérationnel et commercial difficile à rattraper. La bonne lecture du Digital Omnibus IA, c’est un point de départ structuré : cartographie des systèmes, identification du statut fournisseur ou déployeur, formation des équipes à l’AI literacy, gouvernance documentée, et anticipation des exigences haut risque, idéalement avec l’accompagnement d’un cabinet spécialisé comme Eterra.
VOS QUESTIONS
FAQ - Digital Omnibus et conformité IA Act
Avant de nous contacter, vous vous posez peut-être ces questions. Voici des réponses directes de nos consultants seniors.
—
Le Digital Omnibus IA est-il définitif ?
Non. En juin 2026, l’accord reste provisoire. Le texte doit encore être voté en plénière par le Parlement européen, puis adopté par le Conseil. Il sera ensuite publié au Journal officiel de l’Union européenne, normalement avant le 2 août 2026. Tant que cette publication n’intervient pas, les échéances d’origine de l’IA Act demeurent juridiquement applicables.
Qui est concerné par l'AI Literacy au 2 août 2026 ?
Tous les fournisseurs et déployeurs de systèmes d’IA.
Quelles sanctions sont déjà applicables en 2026 ?
Les pratiques interdites (article 5), les obligations GPAI et les obligations de transparence (article 50) sont assorties de sanctions actives. Les amendes peuvent atteindre 35 millions d’euros ou 7 % du chiffre d’affaires mondial pour les infractions les plus graves, selon l’article 99 du règlement.
Comment se faire accompagner pour anticiper la conformité IA Act ?
S’appuyer sur un cabinet de conformité IA Act comme Eterra permet de sécuriser chaque étape : cartographie, qualification de votre statut, gouvernance, formation.

